Agafa E Buganda April - May, 2002.
Ssabasajja asala emisango gy’ebika
Ssabasajja alambula Ssingo ne Buweekula
Ssabasajja akyaza Omulabirizi w’e Wales
Rev. Kakooza ajaguza emyaka 90
Omubaka mu Kenya akyalira Katikkiro
Olukungaana lwa districts z’omu Buganda
Ab’e Amerika baatonye Kalimagezi
Okwanjula Ensala Ya Ssabasajja ey’Emisango gy’Ebika:
Waliwo
Abakulu b’Ebika abamu abaalina obutakiriziganya mu bukulembeze bw’ Ebika
byabwe, nga baajulira ewa Ssabasajja, oluvannyuma lw’obutakiriziganya na
nsalawo ya Kooti ya Katikkiro ey’Eddiiro (Kisekwa). Ebika ebyali bikwatibwako
ensonga eno, mwe mwali eky’Enkejje, Endiisa, Envuma, Namung’ona, Mpologoma,
Ngeye (Kisumugungu), Lugave (Natiigo) ne Nkima.
Ku
lunaku lwa Bbalaza nga 08/04/2002, Katikkiro yayanjulira abamu ku Bakulu
b’Ebika ebyo, ensalawo ya Ssabasajja eyali mu mabaluwa Ssabasajja ge
yawandiikira Katikkiro ku nsonga ezo bwati:
(I) Re: Omusango No.Kd04/97 Mu Lukiiko Lw’eddiiro Ogw’ekika
Ky’enkima:
Abawaabi: i) Omutaka
John Kamulegeya ii) Omutaka Segawa Kibalama
Abawawaabirwa: i)
Ow’essiga Lujjumba e Bulange ii) Ow’omutuba Nnamatiiti e Ssentema iii)
Ow’omutuba Zzibangu e Ssumbwe.
Ekivunaanibwa: Ababawaabirwa
okuzaaya entebe y’obwa Mugema, mu Kika ky’Enkima n’okudibaga mu bugenderevu,
ensikirano, ennono, empisa, obuwangwa era n’obulombolombo, ebya Buganda mu Kika
ky’Enkima.
Ebbaluwa
eya nga 11th May 1988 gye wampererezaamu Case File y’omusango ogwo waggulu
nagiraba.
Abawaabi
nga bwe bataajulira mu bbanga ery’ennaku 30 ezaabaweebwa, ensala eyamperezebwa
ngikakasizza. Ebiragira ebya Kooti y’Eddiiro ebiri mu nsala eno, nabyo
mbikakasizza.
Case
File y’Omusango guno ekomezebbwawo.
KABAKA.”
BINO
BY’EBIRAGIRO MU NSALA YA KISEKWA:
1.
Omutaka CHARLES NSEJJERE
mutabani wa Disani Mayanja Mugema ye MUGEMA omutuufu, Omukulu w’Ekika
ky’Enkima.
2.
John Kamulegeya si
MUGEMA kubanga Mugema omutuufu Olukiiko lumaze okumwoleka mu nsala eno.
3.
Obutaka bwa b’Enkima
buli Wambaale e Bbira mu Busiro era oyo yenna aziyiza Mugema Nsejjere okugenda
ku butaka, amenya amateeka n’Obuwangwa bwa Buganda.
(II) Omusango No. KD06/98 Mu Lukiiko Lw’eddiiro Ogw’essiga Lya
Natiigo
Omuwaabi: Omutaka Godfrey
Katende Mukiibi
Omuwawabirwa: Omutaka Juma
Luliika Katende
Ekivunaanibwa: Omuwawaabirwa
ekwewang’amya ku Bukulu bw’Essiga lya Natiigo mu Kika ky’Olugave, ensowole sso
nga yali mukuza bukuza ow’omuwaabi Natiigo omutuufu.
Ebbaluwa
eya 5th October, 2000, gye wampeererezaamu Case File ey’omusango ogwo waggulu
nagiraba.
Oluvannyuma
lw’okwetegereza ennyo nga nnyambibwa abawi b’amagezi bange ku nsonga zino,
abakulu omuli n’Abataka b’Obusolya, nzikiriziganya n’ensala ya Kooti ya
Kisekwa, nga ddala Omutaka Juma Luliika Katende (Omuwawaabirwa) yali mukuza
w’Omutaka Godfrey Katende Mukiibi, eyali omuto mu kulya obwa Natiigo, bwe
yasikira mu butuufu. Godfrey Katende Mukiibi ye Natiigo omutuufu.
Okujulira
kw’omuwaawabirwa kugobeddwa. Ebiragiro ebiweereddwa mu nsala eno, nabyo
mbikakasizza.
Case
File y’Omusanga guno ekomezeddwawo.
KABAKA.”
EBIRAGIRO
MU NSALA YA KOOTI YA KISEKWA:
1. Omutaka Godfrey Katende y’ali mu nsikirano y’obwa Natiigo
obw’Ennono mu Kika ky’Olugave. 2. Omutaka Juma Katende Obwa Natiigo yabulya
nsowole era akomye okweyita n’okukola emirimu gy’obwa Natiigo mu Kika
ky’Olugave. 3. Omutaka Juma Katende azzeeyo ebintu ebikozesebwa mu bukulembeze
bw’Essiga lino, naddala ekitabo ky’Essiga Godfrey Katende kye yaleeta
ng’ekizibiti mu Kooti ya Ndugwa nga bawoza eri Omutaka Ndugwa, asobole
okubikwasa Natiigo ow’ensikirano.
(III) Omusango No. KD01/98 Mu Lukiiko Lw’e Ddiiro Mu Kika
Ky’enkejje
Omuwaabi: Omutaka Francis
Kiwanuka Nkuutu Kikwata.
Omuwawabirwa: Ronald Mugolo
Ekivunaanibwa: Ronald Mugolo,
omuwawaabirwa okulya obwa Kikwata ensowole.
Case
File y’omusango ogwo waggulu omuli okujulira kw’omuwaabi, Omutaka Francis
Kiwanuka Nkuutu, eyeeyita Kikwata, nagiraba.
Kooti
ya Kisekwa yali ntuufu ddala obutaddamu kuwozesa musango guno nate. Omusango
guno gwasalibwa dda Ssekabaka Muteesa II. Okujulira kw’omuwaabi kugobeddwa.
Wano
nyongera okukukakasa nti Omutaka Ronald Mugolo, ye Kikwata owa Kasolya Omukulu
w’ekika ky’Enkejje.
Case
File y’omusango guno ekomezebbwawo.
KABAKA.”
(IV) Omusango No. KD 02/98 Mu Lukiiko Lw’eddiiro Ogw’ekika Kya Naamungoona
Omuwaabi: Omutaka James
Kyajja Watuula
Abawawabirwa: 1. Omutaka Ahamed
John Kunsa 2. Omutaka Patrick Muliika 3. Omutaka Dan Muliika 4. Omutaka Noah
Mubuule Kimbowa
Ekivunaanibwa: Abawawabirwa
okwagala okujjako omuwaabi obusika obw’Obukulu bw’Ekika obwamulaamirwa kitaawe,
Omugenzi eyali Kajja Buwongwa, Omukulu w’ Ekika kya Namungoona.
Ebbaluwa
eya 24th March 1999 gye wampererezaamu Case File y’Omusango ogwo waggulu,
n’okujulira kw’abawawaabirwa, nagiraba.
Case
File y’omusango ngisomye bulungi, era n’ensala ne ngyekkanya. Nzikiriziganya
n’ensala ya Kooti ya Kisekwa ekakasa nga Omutaka James Kyajja Watuula
(Omuwaabi) ali ddala mu lunyiriri olulya obwa Kajja Buwongwa. Nekkeneenyezza
nendaba ng’abawawabirwa (abajulidde) tebawakanya kya kuba nti Omutaka James
Kyajja nti ddala wa nsikirano, yaaba alya obwa Kajja Buwongwa era nga tebalina
na nsonga y’amanyi emugaanyisa okuba Kajja Buwongwa.
Okujulirwa
kw’abawawaabirwa kugobeddwa. Omutaka James Kyajja Waatuula, Kajja Buwongwa
mutuufu. Ekiragiro ekiri mu nsala, nakyo nkikakasizza.
Case
File y’omusango guno, ngikomezzaawo.
KABAKA.”
EKIRAGIRO
MU NSALA YA KISEKWA:
Abakulu be kikwatako mu Kika kya Namungoona, basaana bateeketeeke
okwabya olumbe lw’Omutaka George Wilberforce Kyajja Kaggwa era Kajja Buwongwa
omugya asumikibwe ng’agoberera ensala y’Olukiiko luno.
(V) Omusango No. KD 05/07 Olukiiko Lw’eddiro Ogw’essiga Lya Bakazi
Lwendo Mu Kika Ky’engeye:
Omuwaabi: OMUTAKA
ERIYAZAALI MUKASA KISUMUNGUNGU
Omuwawaabirwa: OMUTAKA AHAMED
KIISO
Ekivunaanibwa: Omuwawaabirwa
okulya Essiga lya Bakazilwendo ensowole.
Case
File y’omusango ogwo waggulu eyamperezebwa nga 23/8/2001 wamu n’okujulira
kw’omuwaabi, Omutaka Eriyazaali Mukasa Kisumugungu, nakwo okwamperezebwa ku
lunaku lwe lumu, nabifuna.
Nsomye
n’obwegendereza Case File y’Omusango ogwo, waggulu nenzikiriganya n’ensala ya
Kooti y’Eddiiro (Kisekwa). Ddala kituufu omusango guno gwali gwasalibwa dda
Ssekabaka Muteesa II.
Nga
nsinziira ku kwogera kwange, eri Obuganda mu Sharing Hall e Nsambya nga
25/6/1992, ne lwe nnasisinkana Abataka b’Obusolya mu Lubiri e Bamunanika nga
6/12/1992, mwe nnalangirira “Ebyo byonna ebyamala okusalwawo, Bassekabaka,
tebijja kuddibwamu, wabula bikakasibwe bukakasibwa”. Ensala y’Olukiiko
lw’Eddiiro ekakasibwe n’ebiragiro ebiweereddwa, bikolweko.
Case
File y’omusango guno ekomezebbwawo.
KABAKA.”
EBIRAGIRO
MU NSALA YA KISEKWA:
1. Omusango gugobeddwa mu Ddiiro, olw’okuba gwaggwa dda okusalibwa
Ssekabaka Muteesa II. 2. Omuwaabi asaanidde okugondera ensala ya Ssekabaka
Muteesa II ku nsonga y’ensikirano y’obukulu bw’Essiga lya Kawooya Bakazilwendo.
3. Omuwawaabirwa ye BAKAZIRWENDO ow’Ensikirano.
Ssabasajja Agenyiwalako e Rwakitula
Ku
lunaku Lwokutaano nga 19/04/2002, Ssabasajja ne Nabagereka, baagenyiwaddeko mu
maka ga President ne Mukyala Museveni e Rwakitula mu Ankole, era ne
basanyukirwa nnyo.
President
yayita abantu abasukka mu 600 okumwanirizaako abagenyi be bano. Obugenyi
bwabadde bwa kitiibwa nnyo era President yatonedde Ssabasajja ente eziwerera
ddala 370. President Museveni yagambye nti yayagadde okukulisa Ssabasajja ne
Nabagereka olw’embaga yaabwe era n’olw’okufuna Omumbejja Ssangalyambogo,
n’okwebaza Obuganda okuwagira n’okwenyigira mu lutalo lw’ okwenunula..
Kaakati
enteekateeka zikolebwa okusengula ente zino okuziggya yonna gye ziri zitwalibwe
ku ddundiro lya Ssabasajja eriri e Kyankwanzi, mu Ssingo. Kisuubirwa nti
President ajja kukwasizaako Obwakabaka ng’abuwa technical assistance e.g.
abasawo ne perimeter fencing. President asiimiddwa nnyo erw’ekikolwa kino.
Ssabasajja
yawerekeddwako Katikkiro wa Buganda, Owek. Mulwanyammuli Ssemwogerere,
Omulangira David Wasajja ne Minister akola ku Ntambula za Ssabasajja, Owek.
Mustafa Mutyaba.
Ssabasajja
bwe yabadde tannasitula kwolekera Kampala, yasisinkaniddwa Deputy Resident
District Commissioner w’e Kaseese, Omukyala Rose Bwabaseki ne Operations and
Training Officer wa 507 Brigade, Maj. Godfrey Okello.
Ssabasajja
yawumuddeko mu Lake View Regency Hotel e Mbarara, we yalindiriddwa Commanding
Officer, Col. Apollo Kasiita – Gowa.
Nga
bali eyo, omukiise w’Abavubuka mu Parliament, okuva mu Bugwanjuba, Hon. Nasser
Basajjabalaba, yakwasizza Katikkiro wa Buganda Owek. Mulwanyammuli Ssemwogerere
cheque ya Siringi Akakadde kamu (Shs.1.0m/=) okugula Certificate olw’okukulaakulanya
Obuganda.
Ssabasajja Alambudde Amasaza Ge Ssingo Ne Buweekula
Gye
buvuddeko katono, Ssabasajja yalambudde amasaza ge, ag’e Ssingo ne Buweekula.
Buli limu yamalayo ennaku ssatu era abantu be ne bamusanyukira nnyo. Yalambudde
emirimu gy’abasajja be n’abazaana gye bakola nga muno mwe muli egy’obulimi,
obulunzi, amasomero, obulwaliro n’ebirala mu bitundu ebyo era n’abasiima nnyo.
Yasisinkanye n’abakulembeze ab’enjawulo nga ba RDC, Ssentebe wa District,
Bannadiini n’Abataka.
Abantu
batenderezza nnyo Ssabasajja okubalambulako era ne bamutonera amakula;
omwabadde ente, emmere, n’ebirala bingi.
Mu
ngeri y’emu, Ssabasajja yasiimye abantu be olw’enteekateeka ennungi ennyo ze
baakoze n’olw’okumwaniriza obulungi bwe batyo. Yabakubirizza okutwala abaana
baabwe mu masomero era n’obuteemalaako ttaka lyabwe nga balitunda.
Ssabasajja
ku mirundi gyombi, yawerekeddwako Katikkiro Mulwanyammuli Ssemwogerere,
Minisita akola ku ntambula za Ssabasajja, Owek. Mustafa Mutyaba, n’Abakungu
abalala bangi.
Ssabasajja Akyaza Archbishop w’e Wales
Ku
Lwokusooka nga 29 April 2002, Ssabasajja yakyaza Archbishop wa Wales The Most
Rev. Dr. Rowan Williams eyajja kuno okukyalira Ekkanisa ya Uganda okuva nga 20
April okutuuka nga 29April 2002. Baayogedde ku nsonga nnyingi ezikwata ku
ddiini era n’Obwakabaka bwa Buganda.
Archbishop
wa Wales ono yawerekeddwako Archbishop wa Uganda, Livingstone Mpalanyi Nkoyooyo
ne Bannaddiini abalala. Ensisinkano yabadde mu Lubiri lwa Ssabasajja olw’e
Banda.
Rev. Canon Polycarp Kakooza Ajaguzza Emyaka 90
Ku
Sande nga 12/05/2002, Rev. Can. Polycarp Kakooza yakuza amazaalibwa ge
ag’emyaka 90 e Gaba Beach. Ssabasajja Kabaka ku kabaga kano, yaliyo nnyo.
Ssabasajja yawerekeddwako Katikkiro Mulwanyammuli Ssemwogerere, n’Abakungu
abalala okuva e Mengo.
Ssabasajja
yatenderezza nnyo Canon Polycarp Kakooza olw’emirimu gye egy’ettendo
gy’akoledde Obwakabaka, Eggwangalye era n’ensi ye. Yamusiimyemu ak’ensusso
olw’okuyiiya oluyimba lwa Buganda “Ekitiibwa
kya Buganda” era n’olw’okuwandiika ebitabo. Yamwagalizza obulamu obulungi.
Ne
Katikkiro yasiimye Rev. Canon. P. Kakooza olw’obutaba Jjajja wa Kabaka kyokka,
wabula n’abeera mukwano gwe, omuwi w’amagezi, omusomesa omulungi ate
munnabyamizanyo era omutendesi waagyo kayingo, era omuwandiisi w’ebitabo. Mu
bitabo bino, mwayigiririza n’abalala okumanya kw’ebyo naye by’amanyi.
Yamwebazizza nnyo.
Olutuula Olusooka Olw’akakiiko Akafuzi Akapya:
Mu
lutuula lw’Akakiiko Akafuzi akapya olwabaddewo nga 11/04/2002 mu Bulange,
Ssentebe era nga ye Katikkiro wa Buganda, Owek. Mulwanyammuli Ssemwogerere
yayaniriza nnyo Baminisita abapya ate naayozaayoza ne banne abakadde Ssabasajja
beyasiimye okwongeza ekisanja okumuweereza.
Yabategeezezza
nti Akakiiko Akafuzi katuula buli Lwakuna lwa Sabiiti ey’okubiri; era nga
wategekebwawo eby’okuteesaako (Agenda) ebiweerezebwa ba memba nga ekyabulayo
akabanga.
ENZIRUKANYA
Y’EMIRIMU GYA SSABASAJJA
Yabayitiddeyitidde
mu ntambuza y’emirimu gy’Obwakabaka, gye yagambye nti yesigamiziddwa ku Gavumenti
ya Ssabasajja Kabaka ng’eri mu mitendera okuviira ddala waggulu ku Ssabasajja
Kabaka, Katikkiro, Olukiiko olukulu olwa Buganda, Akakiiko Akafuzi, Abaami
Ab’amasaza, Ab’amagombolola, Ab’emiruka n’Abatongole. Kamalabyonna yagenze mu
maaso n’okwogera kwe bwati:-
“(a)
AKAKIIKO AKAFUZI (CABINET)
Akakiiko
kano akakulirwa Katikkiro nga Ssentebe waako, ke kalina obuvunaanyizibwa ku
nzirukanya y’emirimu gy’Obwakabaka bwa Buganda ne Policy.
Ssabasajja
Kabaka nga mwenna bwe mumanyi, yamala okuzza obugya Akakiiko akaliko ba memba
13 bano nga batuula mu Cabinet ne ba memba 8 Ababeezi. Olukalala olujjuvu
olulaga amannya gaba Minisita lubaweereddwa, era alina kyabuuza ku mirimu gye
ajja kubuuza. Ebikwata ku mirimu n’obuvunaanyizibwa mu bujjuvu bijja kubaweebwa
oluvannyuma mu buwandiike
Waliwo
ebitongole ebiweereza ebirala (Service Ministries) nga Ekitongole ky’
Eby’Ensimbi (Finance), eky’Enkulaakulana mu by’Ensimbi (Economic Planning);
Ekitongole ky’Omulamuzi, Ow’Amateeka, (Attorney General), Okuwa Amagezi n’ Okwerinda
ebiri mu maaso.
Ba
Minista bonna basuubirwa okuwa Katikkiro Alipoota mu buwandiike buli myezi
esatu nga Alipoota ennyonyola ku bikoleddwa mu bbanga eryo. Ba Minista balina
okuwanga embalirira y’ennyingiza n’ensasanya (BUDGET) eri Omuwanika.
Ba
Minista Ababeezi balina okutegezanga ba ‘Cabinet Ministers’ baabwe mwe bagwa,
ku bigenda mu maaso ku bye baba bakola.
(i)
Enjogeziyogezi ya Gavumenti
Katikkiro
ye ayogerera Gavumenti ya Ssabasajja, wabula enkola y’emirimu gya Gavumenti ya
Ssabasajja eri nti Minisita akwatibwako ensonga z’amawulire ye njogeziyogezi ya
Gavumenti ya Ssabasajja. Mbasaba tube nga twegendereza obutayisa nsonga zonna
ezikwata ku nkola ya Gavumenti, kubanga omulimu ogwo gwa Minisita wa
Information.
Era
ba Minisita basabibwa obutayisa biwandiiko oba birangiriro ebikwata ku
bitongole byabwe (Policy statements) nga tebimaze kuyisibwa Akakiiko Akafuzi
oba Ofiisi ya Katikkiro.
Tusaana
twegendereze nnyo obutakontana na Gavumenti ya wakati. Tusaanye era okwewala
okwogera mu linnya lya Kabakaa nga Katikkiro tamaze kwebuuzibwako ku nsonga
eyo. Era n’okukiikirira Katikkiro kisaanye kimale kukkirizibwa Office ya
Katikkiro.
(b)
Ebitongole bya Gavumenti
Gavumenti
ya Ssabasajja erina ebitongole bino:-
(i)
Buganda Land Board
Ekikola
ku nsonga ezikwata ku Ttaka n’Ebizimbe ebyatuddizibwa.
(ii)
Buganda Investment and Commercial Undertakings (BICUL)
Kyateekebwawo
nga kirina ebitongole ebiri wansi waakyo eby’obusuubuzi (Holding Company), nga
erimu ku makubo ag’okuyitamu okukulaakulanya Obuganda n’okufuna ensimbi.
Wansi
wa BICUL waliwo Central Broadcasting Service (CBS), Central Technical Service
(CTS) ne Royal Tours and Travel.
(iii)
Buganda Cultural and Development Foundation – BUCADEF
Ekitongole
kino kya kukulaakulanya mbera ya bantu ba Buganda, wabula tekikola bya
busuubuzi era ssi kya byabufuzi, era nga kyateekebwawo nga kisenserera ddala mu
byalo okusomesa abantu baffe ebyo bye bayinza okweyambisa okusitula omutindo
gw’embeera zaabwe.
Eno
y’ensawo eri mu kitongole ky’Eby’Enjigiriza eyateekebwawo okudduukirira abaana
baffe abangi abatandisobodde kusoma kubanga tebalina nsimbi ate nga bagezi.
Abantu ensawo eno bebagisonderamu ensimbi ezigiyimirizaawo ate okwo kw’ogatta
amasomero agatuwa ebifo, nga tebisasulirwa.
Kino
kyateekebwawo Ssabasajja nga nakyo kirina ebigendererwa by’okuyamba Abanaku,
Abateesobola, n’Abaana bokunguundo, bannamwandu ne bamulekwa..
(vi)
Njuba Times
Gavumenti
ya Ssabasajja yatandikawo olupapula luno wabula nga terwakola bulungi.
Kaweefube akolebwa okulutandika buto.
(vii)
Buganda Kingdom Development Strategy
(BKDS)
Enkola
eno yateekebwawo nga yejja okutambulirwako mu myaka ekkumi egijja
okukulaakulanya Obuganda. Kaweefube ajja kukolebwa buli omu afuneko kopi
y’enteekateeka zino.
(a)
Buganda Development Agency (BDA)
Kino
kyamala okuwandiisibwa nga NGO era nga kirina ne Board. Board eno yeteekateeka
enkola (policies) ezigobererwa okutuukiriza enteekateeka za BKDS.
(b)
BDA Secretariat
Wateekebwawo
Eggwandiisizo (Secretariat) okusobozesa emirimu egya bulijjo egya BDA
okutambula. Likulirwa Executive Director, ow’ekiseera era nga yamala dda
okuteekebwawo.
(c)
Implementation Agencies
Wateekebwawo
n’Akakiiko ‘Implementation Committee’ okulaba nga enteekateeka za BKDS
ziteekebwa mu nkola, era nga ebimu ebyakakolebwako kwe kutondawo kampuni nga
Central Processing and Marketing Limited emaze okuwandiisibwa ne Microfinance
enetera okuwandiisibwa.
(ix)
Ofiisi y’Omuwandiisi Ow’enkalakkalira mu Ofiisi ya Katikkiro
Eno
ekwanaganya ebitongole (Ministries) ebya Gavumenti ya Ssabasajja Kabaka,
naddala okuyamba mu byetaago byazo bisobole okutambuza emirimu gyabyo obulungi.
Era mu Ofeesi muno mulimu Eggwandiisizo (Secretariat) nga liyamba ku mirimu
ng’egy’okukola ku biwandiiko bya (Ministries) ‘secretarial work’ olw’okubanga
ebitongole bingi tebiba na bayambi.
Ng’amaliriza,
Katikkiro yategeezezza Baminista ng’Enfuna y’Obwakabaka bwe tannaba kugaziwa
era nti oluusi n’oluusi Omuwanika abaawo n’obusente obusobozesa emirimu gya
Gavumenti ya Ssabasajja okutambula, wabula nga tebumala.
Yabagambye
nti bbo nga Baminisita ba Ssabasajja, balina okusala amagezi okulaba nti
Ministries zaabwe ziddukanyizibwa nga beefunira obuyambi bbo bennyini; nga
batuukirira abafuzi ab’ebitundu (Local Council Governments) NGO’s (Local and
International), Ebitongole bya Gavumenti eyawakati, Public Investment Programmes,
okulaba Pulogulamu ezikwata ku Buganda, Country programmes n’emikutu emirala
gyonna egiyinza okweyambisibwa okuleeta ensimbi eziyinza okuyamba pulojekti
ezikoleddwa.
Yagambye
nti buli kaweefube ono aba akoleddwa, Minista gwe kikwatako asaanye ategeezengako
Katikkiro n’Omuwanika wa Buganda. Oluvannyuma lw’okufuna ensimbi ezidduukirira
emirimu gy’ekitongole wateekwa okubaawo “Accountability”.
PULOGULAMU
EZIBADDEWO
Katikkiro
era yayogedde ne ku Pulogulaamu ezibaddewo. Yagambye nti Baminista ababaddewo
abamu babadde ne pulogulamu ezitegekeddwa ng’ezimu zigenda mu maaso okugeza
ey’Eby’Obulamu; Eby’obulimi, Obulunzi Ebyenyanja n’ Embeera y’Ensi;
Bulungibwansi, Amasiro n’ebirala.
Yabasabye
okukwatagana ne Baminisita ababaddewo enteekateeka zino zireme okugotaana. Era
yabasabye basooke kusoma files n’okwekkennenya ebirimu nga tebannaba kutandika
kukakkalabya mirimu gyabwe.
Kamalabyonna
ng’abakuutira yagambye bwati:
“Mbasaba
okweyisa obulungi mu bulamu bwammwe obwa bulijjo, mu nnyambala, mu njogera
n’eby’ensimbi, kubanga muli Baami ba Ssabasajja Abebitiibwa. Byetuteesa mu
‘Executive’ bya kyama, era bisaana okukuumibwa nga bya kyaama. Nga bwe tulabye
waggulu, Katikkiro oba Minista w’Ebyamawulire y’alina obuvunaanyizibwa
okufulumya ebyo ebiba biteeseddwako, bwebiba nga bya kufuluma.
Mbasaba
okukuumanga ebiseera mu Nkiiko ne ku mikolo, okukubiriza Obuganda okuwagira
okugula Certificates, Ensawo y’Eby’Enjigiriza ne Bulungi Bwansi.
Oluggi
lwa Katikkiro luggule. Mukole entegeka n’Omuwandiisi wange (Personal Secretary)
oba Private Secretary. Nziramu okubayozaayoza okulondebwa okuwereza Ssabasajja.
Mbaagaliza
okuteesa okulungi leero ne bulijjo.”
Omubaka Wa Ssabasajja Mu Kenya Prof. Godfrey Nsereko Lule
Agenyiwalako Ewa Kamalabyonna:
Ennaku
z’omwezi nga 21 March 2002, Omubaka wa Ssabasajja mu Kenya, Prof. Godfrey Lule
yagenyiwalako mu ofiisi ya Katikkiro wa Buganda. Yawerekerwako Omumyuka we,
Omuk. Mbowa Daudi, Omw. Kiyenje Edward ne Dr. Mayangi George naye nga
yabeeranga Kenya, kyokka nga kati abeera kuno.
Prof.
Lule mu alipoota ye, yategeeza nti Abaganda abali e Nairobi kati baakendeera,
abasinga baakomawo ku butaka. Naye abo abatono abakyaliyo, baagala nnyo
Obuganda n’Obwakabaka, era babuwagira. Okukakasa kye yali yaakoogera, yakwasa
Katikkiro cheque ya Siringi Obukadde Busatu mw’emitwalo abiri (Shs.3,200,000/=)
nga gwe mugatte ogwava mu satifiketi ezaatundibwa mu mwaka ogwa 2001. Prof.
Nsereko Lule yagambye nti ssente ezo zaaweebwayo n’abamu ku Bannayuganda
abalala abatali Baganda, abali e Kenya.
Prof.
Lule yeebaza nnyo Katikkiro okukulembera obulungi Obuganda, okubugatta, awamu
n’okubutemera empenda ez’okubukulaakulanya nga tuyita mu BKDS. Ku lwa banne,
yeyamye okubeera nga omuwulize eri Obuganda ne Namulondo.
Katikkiro
nga yeebaza ettu lino, yamutegeezezza nga bw’alina obwesige mu Bantu ba
Ssabasajja abali kuno n’ebweru ku ky’okulumirwa Obuganda. Yannyonyodde nti
enteeseganya zigenda mu maaso ne President Museveni okutuddiza ebintu byaffe
n’okusasula Siringi obukadde lwenda (Shs.900,000,000/=) ezaasigala ku kawuumbi
keyatusuubiza okumaliriza Olubiri lw’e Mengo. Katikkiro yakubiriza Abaganda
n’abantu abalala abali mu Buganda n’ebweru okwongera obuwagizi bwabwe.
Yasaba
Prof. Lule atuuse okusiima kwe, ku lw’Akakiiko Akafuzi n’Obwakabaka bwa Buganda
okutwalira awamu, olw’okwerekereza ne badduukirira bwe batyo. Yamusuubiza nti
ne Ssabasajja ajja kumanyisibwa ku kutona kuno.
Information Technology Credit Scheme For Buganda Schools And
Educational Institutions By Dehezi International Ltd.
Ekitongole
kya Ssaasajja eky’eby’enjigiriza ne Radio CBS byatuuka ku ntegeeragana ne
Dehezi International Ltd. ekikulemberwa Dr. Kiyingi abeera mu Australia,
okuteekawo enteekateeka ey’okukulaakulanya eby’empuliziganya (Information
Technology – IT) n’Eby’enjigiriza mu Bwakabaka bwa Buganda.
Ku
lwa Ssabasajja Nabagereka yatongozezza Enteekateeka eno . Omukolo gwabadde mu
Hotel Africana.
Okuyozaayoza Amasomero Agaakola Obulungi Ebigezo Bya 2001:
Ng’ennaku
z’omwezi 22/04/2002, Katikkiro Mulwanyammuli Ssemwogerere, yaweereza obubaka
obuyozaayoza Abakulu b’Amasomero g’omu Buganda agaakola obulungi ennyo, naddala
erya Minisita wa Ssabasajja, Ow’Ebyenjirigiriza Owek. J.C. Muyingo, liyitibwa
Uganda Martyrs S.S.S Namugongo, eryavaamu omuyizi eyasinga mu Uganda.
Amalala
geyakulisa, mwe muli: Kings College Budo, Kibuli S.S.S. Mt. St. Mary ’s
Namagunga, , Kawempe Muslimu n’amalala.
Mu
ngeri yeemu, nga 18/04/2002, Katikkiro yakyaza Omuyizi Nakayiza eyakulembera
bayizi banne, mu bigezo ebisembayo mu Makerere University. Yayanjulibwa
Minisita w’Eby’Enjigiriza n’Emizannyo, Owek. J.C. Muyingo. Nakayiza yakuguka mu
nnimi, naddala Oluganda.
Katikkiro
yasiimye nnyo Nakayiza era namwagaliza emikisa mu biseera bye eby’ omu maaso.
Okuggulawo Olukiiko lwa Districts z’omu Buganda n’Amagombolola
Ku
Lwokutaano nga May 24, 2002, Katikkiro yagguddewo Olukiiko lwa ba Ssentebe ba
zi Districts n’amagombolola g’omu Buganda olwabadde mu Mpigi District Council
Chambers.
Bassentebe
ba zi Districts n’amagombolola, baalaze obuwagizi eri Obwakabaka era baagambye
nti bbo tebalaba lwaki tebatwalibwa nga Baami ba Kabaka. Baayogedde ne ku
ky’okuteekawo ensawo y’okuyambanga Obwakabaka.
Mu
kwogera kwa Katikkiro, yabeebazizza nnyo okumuyita okuggulawo olukiiko luno,
era n’okuteekawo ensawo ey’okuyambanga Kabaka era n’obuyambi bwonna bwe babadde
batuwa.
Katikkiro
yabategeezezza ku Matikkira ga Ssabasajja ag’omwaka guno era ne ku Nteekateeka
y’Obwakabaka Ey’emyaka 10 egijja (BKDS); era n’abasaba okubyetabamu
n’okubiwagira mu bujjuvu. Katikkiro yabategeezezza nti oluggi lwe luggule, era
nti ne Ssabasajja ateekateeka okubasisinkana gye bujja.
Minisita J.C. Muyingo Akyaddeko Mu Sweden
Minisita
wa Ssabasajja ow’Eby’enjigiriza, Owek. J.C. Muyingo, olunaku lwa 28 May 2002,
yakyaddeko mu Sweden, gye yayitibwa okukyalira essomero eryabbulwamu Kabaka
Mutebi, era n’amasomero amalala, okukola ku ntegeka y’okukolagana (Twinning)
n’amasomero ga Buganda.
Abaganda Abali Mu America Baatonye Ekyuuma Ki Kalimagezi
Abaganda
abatuula mu Kibuga Dallas, Texas eky’omu America, nga 29 May, 2002, baatonedde
Obwakabaka bwa Buganda ekyuma kikalimagezi nga kikola emirimu mingi; ng’okufuna
kopi z’ebiwandiiko, fax, okukuba enyukuta (printing) ne scanning.
Kinajjukirwa
nti Ssabasajja Kabaka ng’awerekerwako Katikkiro, yakyalako mu kibuga kino era
ne yeetaba mu Lukung’ana Ttabamiruka olwategekebwa Abaganda abali mu America
era enteekateeka zino nga zaakulemberwa Dr. Paschal Kibuule. Baasisinkana
Abanganda bangi abaalaga obujjumbize mu kudduukirira Obwakabaka, era ekyuma
kino, kye baatonedde ofiisi ya Katikkiro, ky’ekimu ku bibala by’okukyala okwo.
Ekyuma
kino ekyakwasibwa Owek. Mulwanyammuli Ssemwogerere, mu ofiisi ye mu Bulange,
kyaleetebbwa Owek. Apollo Makubuya eyawerekeddwako Omw. Ssebunnya Moses owa
Uganda Investment Authority.
Kamalabyonna
yasabye Owek. Apollo Makubuya atuuse okusiima kwe eri Abaganda abali mu
America, naddala Dr. Kibuule ne Dr. Ssenkaayi abaakulembera enteekateeka
z’olukung’ana, olw’ekirabo kino n’olw’okutegeka obulungi olugendo lwa
Ssabasajja e Dallas, olwali olw’omugaso.
Return to: | Top of this page | Main News Page | Buganda Home Page |