Agafa E Buganda April - May, 2002.

 

Ssabasajja asala emisango gy’ebika

Ssabasajja akyala e Rwakitula

Ssabasajja alambula Ssingo ne Buweekula

Ssabasajja akyaza Omulabirizi w’e Wales

Rev. Kakooza ajaguza emyaka 90

Olutuula lwa Cabinet empya

Omubaka mu Kenya akyalira Katikkiro

Okuyozaayoza amasomero

Olukungaana lwa districts z’omu Buganda

Owek. Muyingo mu Sweden

Ab’e Amerika baatonye Kalimagezi

 

 

Okwanjula Ensala Ya Ssabasajja ey’Emisango gy’Ebika:

 

Waliwo Abakulu b’Ebika abamu abaalina obutakiriziganya mu bukulembeze bw’ Ebika byabwe, nga baajulira ewa Ssabasajja, oluvannyuma lw’obutakiriziganya na nsalawo ya Kooti ya Katikkiro ey’Eddiiro (Kisekwa). Ebika ebyali bikwatibwako ensonga eno, mwe mwali eky’Enkejje, Endiisa, Envuma, Namung’ona, Mpologoma, Ngeye (Kisumugungu), Lugave (Natiigo) ne Nkima.

 

Ku lunaku lwa Bbalaza nga 08/04/2002, Katikkiro yayanjulira abamu ku Bakulu b’Ebika ebyo, ensalawo ya Ssabasajja eyali mu mabaluwa Ssabasajja ge yawandiikira Katikkiro ku nsonga ezo bwati:

 

(I) Re: Omusango No.Kd04/97 Mu Lukiiko Lw’eddiiro Ogw’ekika Ky’enkima:

Abawaabi: i) Omutaka John Kamulegeya ii) Omutaka Segawa Kibalama

Abawawaabirwa: i) Ow’essiga Lujjumba e Bulange ii) Ow’omutuba Nnamatiiti e Ssentema iii) Ow’omutuba Zzibangu e Ssumbwe.

Ekivunaanibwa: Ababawaabirwa okuzaaya entebe y’obwa Mugema, mu Kika ky’Enkima n’okudibaga mu bugenderevu, ensikirano, ennono, empisa, obuwangwa era n’obulombolombo, ebya Buganda mu Kika ky’Enkima.

 

Ebbaluwa eya nga 11th May 1988 gye wampererezaamu Case File y’omusango ogwo waggulu nagiraba.

 

Abawaabi nga bwe bataajulira mu bbanga ery’ennaku 30 ezaabaweebwa, ensala eyamperezebwa ngikakasizza. Ebiragira ebya Kooti y’Eddiiro ebiri mu nsala eno, nabyo mbikakasizza.

 

Case File y’Omusango guno ekomezebbwawo.

 

KABAKA.”

 

BINO BY’EBIRAGIRO MU NSALA YA KISEKWA:

 

1.      Omutaka CHARLES NSEJJERE mutabani wa Disani Mayanja Mugema ye MUGEMA omutuufu, Omukulu w’Ekika ky’Enkima.

 

2.      John Kamulegeya si MUGEMA kubanga Mugema omutuufu Olukiiko lumaze okumwoleka mu nsala eno.

 

3.      Obutaka bwa b’Enkima buli Wambaale e Bbira mu Busiro era oyo yenna aziyiza Mugema Nsejjere okugenda ku butaka, amenya amateeka n’Obuwangwa bwa Buganda.

 

(II) Omusango No. KD06/98 Mu Lukiiko Lw’eddiiro Ogw’essiga Lya Natiigo

Omuwaabi: Omutaka Godfrey Katende Mukiibi 

Omuwawabirwa: Omutaka Juma Luliika Katende

Ekivunaanibwa: Omuwawaabirwa ekwewang’amya ku Bukulu bw’Essiga lya Natiigo mu Kika ky’Olugave, ensowole sso nga yali mukuza bukuza ow’omuwaabi Natiigo omutuufu.

 

Ebbaluwa eya 5th October, 2000, gye wampeererezaamu Case File ey’omusango ogwo waggulu nagiraba.

 

Oluvannyuma lw’okwetegereza ennyo nga nnyambibwa abawi b’amagezi bange ku nsonga zino, abakulu omuli n’Abataka b’Obusolya, nzikiriziganya n’ensala ya Kooti ya Kisekwa, nga ddala Omutaka Juma Luliika Katende (Omuwawaabirwa) yali mukuza w’Omutaka Godfrey Katende Mukiibi, eyali omuto mu kulya obwa Natiigo, bwe yasikira mu butuufu. Godfrey Katende Mukiibi ye Natiigo omutuufu.

 

Okujulira kw’omuwaawabirwa kugobeddwa. Ebiragiro ebiweereddwa mu nsala eno, nabyo mbikakasizza.

 

Case File y’Omusanga guno ekomezeddwawo.

 

KABAKA.”

 

EBIRAGIRO MU NSALA YA KOOTI YA KISEKWA:

 

1. Omutaka Godfrey Katende y’ali mu nsikirano y’obwa Natiigo obw’Ennono mu Kika ky’Olugave. 2. Omutaka Juma Katende Obwa Natiigo yabulya nsowole era akomye okweyita n’okukola emirimu gy’obwa Natiigo mu Kika ky’Olugave. 3. Omutaka Juma Katende azzeeyo ebintu ebikozesebwa mu bukulembeze bw’Essiga lino, naddala ekitabo ky’Essiga Godfrey Katende kye yaleeta ng’ekizibiti mu Kooti ya Ndugwa nga bawoza eri Omutaka Ndugwa, asobole okubikwasa Natiigo ow’ensikirano.

 

(III) Omusango No. KD01/98 Mu Lukiiko Lw’e Ddiiro Mu Kika Ky’enkejje

Omuwaabi: Omutaka Francis Kiwanuka Nkuutu Kikwata.

Omuwawabirwa: Ronald Mugolo

Ekivunaanibwa: Ronald Mugolo, omuwawaabirwa okulya obwa Kikwata ensowole.

 

Case File y’omusango ogwo waggulu omuli okujulira kw’omuwaabi, Omutaka Francis Kiwanuka Nkuutu, eyeeyita Kikwata, nagiraba.

 

Kooti ya Kisekwa yali ntuufu ddala obutaddamu kuwozesa musango guno nate. Omusango guno gwasalibwa dda Ssekabaka Muteesa II. Okujulira kw’omuwaabi kugobeddwa.

 

Wano nyongera okukukakasa nti Omutaka Ronald Mugolo, ye Kikwata owa Kasolya Omukulu w’ekika ky’Enkejje.

 

Case File y’omusango guno ekomezebbwawo.

 

KABAKA.”

 

(IV) Omusango No. KD 02/98 Mu Lukiiko Lw’eddiiro Ogw’ekika  Kya Naamungoona

Omuwaabi: Omutaka James Kyajja Watuula

Abawawabirwa: 1. Omutaka Ahamed John Kunsa 2. Omutaka Patrick Muliika 3. Omutaka Dan Muliika 4. Omutaka Noah Mubuule Kimbowa

Ekivunaanibwa: Abawawabirwa okwagala okujjako omuwaabi obusika obw’Obukulu bw’Ekika obwamulaamirwa kitaawe, Omugenzi eyali Kajja Buwongwa, Omukulu w’ Ekika kya Namungoona.

 

Ebbaluwa eya 24th March 1999 gye wampererezaamu Case File y’Omusango ogwo waggulu, n’okujulira kw’abawawaabirwa, nagiraba.

 

Case File y’omusango ngisomye bulungi, era n’ensala ne ngyekkanya. Nzikiriziganya n’ensala ya Kooti ya Kisekwa ekakasa nga Omutaka James Kyajja Watuula (Omuwaabi) ali ddala mu lunyiriri olulya obwa Kajja Buwongwa. Nekkeneenyezza nendaba ng’abawawabirwa (abajulidde) tebawakanya kya kuba nti Omutaka James Kyajja nti ddala wa nsikirano, yaaba alya obwa Kajja Buwongwa era nga tebalina na nsonga y’amanyi emugaanyisa okuba Kajja Buwongwa.

 

Okujulirwa kw’abawawaabirwa kugobeddwa. Omutaka James Kyajja Waatuula, Kajja Buwongwa mutuufu. Ekiragiro ekiri mu nsala, nakyo nkikakasizza.

 

Case File y’omusango guno, ngikomezzaawo.

 

KABAKA.”

 

EKIRAGIRO MU NSALA YA KISEKWA:

 

Abakulu be kikwatako mu Kika kya Namungoona, basaana bateeketeeke okwabya olumbe lw’Omutaka George Wilberforce Kyajja Kaggwa era Kajja Buwongwa omugya asumikibwe ng’agoberera ensala y’Olukiiko luno.

 

(V) Omusango No. KD 05/07 Olukiiko Lw’eddiro Ogw’essiga Lya Bakazi Lwendo Mu Kika Ky’engeye:

Omuwaabi: OMUTAKA ERIYAZAALI MUKASA KISUMUNGUNGU

Omuwawaabirwa: OMUTAKA AHAMED KIISO

Ekivunaanibwa: Omuwawaabirwa okulya Essiga lya Bakazilwendo ensowole.

 

Case File y’omusango ogwo waggulu eyamperezebwa nga 23/8/2001 wamu n’okujulira kw’omuwaabi, Omutaka Eriyazaali Mukasa Kisumugungu, nakwo okwamperezebwa ku lunaku lwe lumu, nabifuna.

 

Nsomye n’obwegendereza Case File y’Omusango ogwo, waggulu nenzikiriganya n’ensala ya Kooti y’Eddiiro (Kisekwa). Ddala kituufu omusango guno gwali gwasalibwa dda Ssekabaka Muteesa II.

 

Nga nsinziira ku kwogera kwange, eri Obuganda mu Sharing Hall e Nsambya nga 25/6/1992, ne lwe nnasisinkana Abataka b’Obusolya mu Lubiri e Bamunanika nga 6/12/1992, mwe nnalangirira “Ebyo byonna ebyamala okusalwawo, Bassekabaka, tebijja kuddibwamu, wabula bikakasibwe bukakasibwa”. Ensala y’Olukiiko lw’Eddiiro ekakasibwe n’ebiragiro ebiweereddwa, bikolweko.

 

Case File y’omusango guno ekomezebbwawo.

 

KABAKA.”

 

EBIRAGIRO MU NSALA YA KISEKWA:

 

1. Omusango gugobeddwa mu Ddiiro, olw’okuba gwaggwa dda okusalibwa Ssekabaka Muteesa II. 2. Omuwaabi asaanidde okugondera ensala ya Ssekabaka Muteesa II ku nsonga y’ensikirano y’obukulu bw’Essiga lya Kawooya Bakazilwendo. 3. Omuwawaabirwa ye BAKAZIRWENDO ow’Ensikirano.

 

Ssabasajja Agenyiwalako e Rwakitula

 

Ku lunaku Lwokutaano nga 19/04/2002, Ssabasajja ne Nabagereka, baagenyiwaddeko mu maka ga President ne Mukyala Museveni e Rwakitula mu Ankole, era ne basanyukirwa nnyo.

 

President yayita abantu abasukka mu 600 okumwanirizaako abagenyi be bano. Obugenyi bwabadde bwa kitiibwa nnyo era President yatonedde Ssabasajja ente eziwerera ddala 370. President Museveni yagambye nti yayagadde okukulisa Ssabasajja ne Nabagereka olw’embaga yaabwe era n’olw’okufuna Omumbejja Ssangalyambogo, n’okwebaza Obuganda okuwagira n’okwenyigira mu lutalo lw’ okwenunula..

 

Kaakati enteekateeka zikolebwa okusengula ente zino okuziggya yonna gye ziri zitwalibwe ku ddundiro lya Ssabasajja eriri e Kyankwanzi, mu Ssingo. Kisuubirwa nti President ajja kukwasizaako Obwakabaka ng’abuwa technical assistance e.g. abasawo ne perimeter fencing. President asiimiddwa nnyo erw’ekikolwa kino.

 

Ssabasajja yawerekeddwako Katikkiro wa Buganda, Owek. Mulwanyammuli Ssemwogerere, Omulangira David Wasajja ne Minister akola ku Ntambula za Ssabasajja, Owek. Mustafa Mutyaba.

 

Ssabasajja bwe yabadde tannasitula kwolekera Kampala, yasisinkaniddwa Deputy Resident District Commissioner w’e Kaseese, Omukyala Rose Bwabaseki ne Operations and Training Officer wa 507 Brigade, Maj. Godfrey Okello.

 

Ssabasajja yawumuddeko mu Lake View Regency Hotel e Mbarara, we yalindiriddwa Commanding Officer, Col. Apollo Kasiita – Gowa.

 

Nga bali eyo, omukiise w’Abavubuka mu Parliament, okuva mu Bugwanjuba, Hon. Nasser Basajjabalaba, yakwasizza Katikkiro wa Buganda Owek. Mulwanyammuli Ssemwogerere cheque ya Siringi Akakadde kamu (Shs.1.0m/=) okugula Certificate olw’okukulaakulanya Obuganda.

 

Ssabasajja Alambudde Amasaza Ge Ssingo Ne Buweekula

 

Gye buvuddeko katono, Ssabasajja yalambudde amasaza ge, ag’e Ssingo ne Buweekula. Buli limu yamalayo ennaku ssatu era abantu be ne bamusanyukira nnyo. Yalambudde emirimu gy’abasajja be n’abazaana gye bakola nga muno mwe muli egy’obulimi, obulunzi, amasomero, obulwaliro n’ebirala mu bitundu ebyo era n’abasiima nnyo. Yasisinkanye n’abakulembeze ab’enjawulo nga ba RDC, Ssentebe wa District, Bannadiini n’Abataka.

 

Abantu batenderezza nnyo Ssabasajja okubalambulako era ne bamutonera amakula; omwabadde ente, emmere, n’ebirala bingi.

 

Mu ngeri y’emu, Ssabasajja yasiimye abantu be olw’enteekateeka ennungi ennyo ze baakoze n’olw’okumwaniriza obulungi bwe batyo. Yabakubirizza okutwala abaana baabwe mu masomero era n’obuteemalaako ttaka lyabwe nga balitunda.

 

Ssabasajja ku mirundi gyombi, yawerekeddwako Katikkiro Mulwanyammuli Ssemwogerere, Minisita akola ku ntambula za Ssabasajja, Owek. Mustafa Mutyaba, n’Abakungu abalala bangi.

 

Ssabasajja Akyaza Archbishop w’e Wales

 

Ku Lwokusooka nga 29 April 2002, Ssabasajja yakyaza Archbishop wa Wales The Most Rev. Dr. Rowan Williams eyajja kuno okukyalira Ekkanisa ya Uganda okuva nga 20 April okutuuka nga 29April 2002. Baayogedde ku nsonga nnyingi ezikwata ku ddiini era n’Obwakabaka bwa Buganda.

 

Archbishop wa Wales ono yawerekeddwako Archbishop wa Uganda, Livingstone Mpalanyi Nkoyooyo ne Bannaddiini abalala. Ensisinkano yabadde mu Lubiri lwa Ssabasajja olw’e Banda.

 

Rev. Canon Polycarp Kakooza Ajaguzza Emyaka 90

 

Ku Sande nga 12/05/2002, Rev. Can. Polycarp Kakooza yakuza amazaalibwa ge ag’emyaka 90 e Gaba Beach. Ssabasajja Kabaka ku kabaga kano, yaliyo nnyo. Ssabasajja yawerekeddwako Katikkiro Mulwanyammuli Ssemwogerere, n’Abakungu abalala okuva e Mengo.

 

Ssabasajja yatenderezza nnyo Canon Polycarp Kakooza olw’emirimu gye egy’ettendo gy’akoledde Obwakabaka, Eggwangalye era n’ensi ye. Yamusiimyemu ak’ensusso olw’okuyiiya oluyimba lwa Buganda “Ekitiibwa kya Buganda” era n’olw’okuwandiika ebitabo. Yamwagalizza obulamu obulungi.

 

Ne Katikkiro yasiimye Rev. Canon. P. Kakooza olw’obutaba Jjajja wa Kabaka kyokka, wabula n’abeera mukwano gwe, omuwi w’amagezi, omusomesa omulungi ate munnabyamizanyo era omutendesi waagyo kayingo, era omuwandiisi w’ebitabo. Mu bitabo bino, mwayigiririza n’abalala okumanya kw’ebyo naye by’amanyi. Yamwebazizza nnyo.

 

Olutuula Olusooka Olw’akakiiko Akafuzi Akapya:

 

Mu lutuula lw’Akakiiko Akafuzi akapya olwabaddewo nga 11/04/2002 mu Bulange, Ssentebe era nga ye Katikkiro wa Buganda, Owek. Mulwanyammuli Ssemwogerere yayaniriza nnyo Baminisita abapya ate naayozaayoza ne banne abakadde Ssabasajja beyasiimye okwongeza ekisanja okumuweereza.

 

Yabategeezezza nti Akakiiko Akafuzi katuula buli Lwakuna lwa Sabiiti ey’okubiri; era nga wategekebwawo eby’okuteesaako (Agenda) ebiweerezebwa ba memba nga ekyabulayo akabanga.

 

ENZIRUKANYA Y’EMIRIMU GYA SSABASAJJA

 

Yabayitiddeyitidde mu ntambuza y’emirimu gy’Obwakabaka, gye yagambye nti yesigamiziddwa ku Gavumenti ya Ssabasajja Kabaka ng’eri mu mitendera okuviira ddala waggulu ku Ssabasajja Kabaka, Katikkiro, Olukiiko olukulu olwa Buganda, Akakiiko Akafuzi, Abaami Ab’amasaza, Ab’amagombolola, Ab’emiruka n’Abatongole. Kamalabyonna yagenze mu maaso n’okwogera kwe bwati:-

 

“(a) AKAKIIKO AKAFUZI (CABINET)

 

Akakiiko kano akakulirwa Katikkiro nga Ssentebe waako, ke kalina obuvunaanyizibwa ku nzirukanya y’emirimu gy’Obwakabaka bwa Buganda ne Policy.

 

Ssabasajja Kabaka nga mwenna bwe mumanyi, yamala okuzza obugya Akakiiko akaliko ba memba 13 bano nga batuula mu Cabinet ne ba memba 8 Ababeezi. Olukalala olujjuvu olulaga amannya gaba Minisita lubaweereddwa, era alina kyabuuza ku mirimu gye ajja kubuuza. Ebikwata ku mirimu n’obuvunaanyizibwa mu bujjuvu bijja kubaweebwa oluvannyuma mu buwandiike

 

Waliwo ebitongole ebiweereza ebirala (Service Ministries) nga Ekitongole ky’ Eby’Ensimbi (Finance), eky’Enkulaakulana mu by’Ensimbi (Economic Planning); Ekitongole ky’Omulamuzi, Ow’Amateeka, (Attorney General), Okuwa Amagezi n’ Okwerinda ebiri mu maaso.

 

Ba Minista bonna basuubirwa okuwa Katikkiro Alipoota mu buwandiike buli myezi esatu nga Alipoota ennyonyola ku bikoleddwa mu bbanga eryo. Ba Minista balina okuwanga embalirira y’ennyingiza n’ensasanya (BUDGET) eri Omuwanika.

 

Ba Minista Ababeezi balina okutegezanga ba ‘Cabinet Ministers’ baabwe mwe bagwa, ku bigenda mu maaso ku bye baba bakola.

 

(i) Enjogeziyogezi ya Gavumenti

 

Katikkiro ye ayogerera Gavumenti ya Ssabasajja, wabula enkola y’emirimu gya Gavumenti ya Ssabasajja eri nti Minisita akwatibwako ensonga z’amawulire ye njogeziyogezi ya Gavumenti ya Ssabasajja. Mbasaba tube nga twegendereza obutayisa nsonga zonna ezikwata ku nkola ya Gavumenti, kubanga omulimu ogwo gwa Minisita wa Information.

 

Era ba Minisita basabibwa obutayisa biwandiiko oba birangiriro ebikwata ku bitongole byabwe (Policy statements) nga tebimaze kuyisibwa Akakiiko Akafuzi oba Ofiisi ya Katikkiro.

 

Tusaana twegendereze nnyo obutakontana na Gavumenti ya wakati. Tusaanye era okwewala okwogera mu linnya lya Kabakaa nga Katikkiro tamaze kwebuuzibwako ku nsonga eyo. Era n’okukiikirira Katikkiro kisaanye kimale kukkirizibwa Office ya Katikkiro.

 

(b) Ebitongole bya Gavumenti

 

Gavumenti ya Ssabasajja erina ebitongole bino:-

 

(i) Buganda Land Board

 

Ekikola ku nsonga ezikwata ku Ttaka n’Ebizimbe ebyatuddizibwa.

 

(ii) Buganda Investment and Commercial Undertakings (BICUL)

 

Kyateekebwawo nga kirina ebitongole ebiri wansi waakyo eby’obusuubuzi (Holding Company), nga erimu ku makubo ag’okuyitamu okukulaakulanya Obuganda n’okufuna ensimbi.

 

Wansi wa BICUL waliwo Central Broadcasting Service (CBS), Central Technical Service (CTS) ne Royal Tours and Travel.

 

(iii) Buganda Cultural and Development Foundation – BUCADEF

 

Ekitongole kino kya kukulaakulanya mbera ya bantu ba Buganda, wabula tekikola bya busuubuzi era ssi kya byabufuzi, era nga kyateekebwawo nga kisenserera ddala mu byalo okusomesa abantu baffe ebyo bye bayinza okweyambisa okusitula omutindo gw’embeera zaabwe.

 

(iv) Kabaka’s Education Fund

 

Eno y’ensawo eri mu kitongole ky’Eby’Enjigiriza eyateekebwawo okudduukirira abaana baffe abangi abatandisobodde kusoma kubanga tebalina nsimbi ate nga bagezi. Abantu ensawo eno bebagisonderamu ensimbi ezigiyimirizaawo ate okwo kw’ogatta amasomero agatuwa ebifo, nga tebisasulirwa.

 

(v) Kabaka Foundation

 

Kino kyateekebwawo Ssabasajja nga nakyo kirina ebigendererwa by’okuyamba Abanaku, Abateesobola, n’Abaana bokunguundo, bannamwandu ne bamulekwa..

 

(vi) Njuba Times

 

Gavumenti ya Ssabasajja yatandikawo olupapula luno wabula nga terwakola bulungi. Kaweefube akolebwa okulutandika buto.

 

(vii) Buganda Kingdom Development Strategy (BKDS)

 

Enkola eno yateekebwawo nga yejja okutambulirwako mu myaka ekkumi egijja okukulaakulanya Obuganda. Kaweefube ajja kukolebwa buli omu afuneko kopi y’enteekateeka zino.

 

(a) Buganda Development Agency (BDA)

 

Kino kyamala okuwandiisibwa nga NGO era nga kirina ne Board. Board eno yeteekateeka enkola (policies) ezigobererwa okutuukiriza enteekateeka za BKDS.

 

(b) BDA Secretariat

 

Wateekebwawo Eggwandiisizo (Secretariat) okusobozesa emirimu egya bulijjo egya BDA okutambula. Likulirwa Executive Director, ow’ekiseera era nga yamala dda okuteekebwawo.

 

(c) Implementation Agencies

 

Wateekebwawo n’Akakiiko ‘Implementation Committee’ okulaba nga enteekateeka za BKDS ziteekebwa mu nkola, era nga ebimu ebyakakolebwako kwe kutondawo kampuni nga Central Processing and Marketing Limited emaze okuwandiisibwa ne Microfinance enetera okuwandiisibwa.

 

(ix) Ofiisi y’Omuwandiisi Ow’enkalakkalira mu Ofiisi ya Katikkiro

 

Eno ekwanaganya ebitongole (Ministries) ebya Gavumenti ya Ssabasajja Kabaka, naddala okuyamba mu byetaago byazo bisobole okutambuza emirimu gyabyo obulungi. Era mu Ofeesi muno mulimu Eggwandiisizo (Secretariat) nga liyamba ku mirimu ng’egy’okukola ku biwandiiko bya (Ministries) ‘secretarial work’ olw’okubanga ebitongole bingi tebiba na bayambi.

 

Ng’amaliriza, Katikkiro yategeezezza Baminista ng’Enfuna y’Obwakabaka bwe tannaba kugaziwa era nti oluusi n’oluusi Omuwanika abaawo n’obusente obusobozesa emirimu gya Gavumenti ya Ssabasajja okutambula, wabula nga tebumala.

 

Yabagambye nti bbo nga Baminisita ba Ssabasajja, balina okusala amagezi okulaba nti Ministries zaabwe ziddukanyizibwa nga beefunira obuyambi bbo bennyini; nga batuukirira abafuzi ab’ebitundu (Local Council Governments) NGO’s (Local and International), Ebitongole bya Gavumenti eyawakati, Public Investment Programmes, okulaba Pulogulamu ezikwata ku Buganda, Country programmes n’emikutu emirala gyonna egiyinza okweyambisibwa okuleeta ensimbi eziyinza okuyamba pulojekti ezikoleddwa.

 

Yagambye nti buli kaweefube ono aba akoleddwa, Minista gwe kikwatako asaanye ategeezengako Katikkiro n’Omuwanika wa Buganda. Oluvannyuma lw’okufuna ensimbi ezidduukirira emirimu gy’ekitongole wateekwa okubaawo “Accountability”.

 

PULOGULAMU EZIBADDEWO

 

Katikkiro era yayogedde ne ku Pulogulaamu ezibaddewo. Yagambye nti Baminista ababaddewo abamu babadde ne pulogulamu ezitegekeddwa ng’ezimu zigenda mu maaso okugeza ey’Eby’Obulamu; Eby’obulimi, Obulunzi Ebyenyanja n’ Embeera y’Ensi; Bulungibwansi, Amasiro n’ebirala.

 

Yabasabye okukwatagana ne Baminisita ababaddewo enteekateeka zino zireme okugotaana. Era yabasabye basooke kusoma files n’okwekkennenya ebirimu nga tebannaba kutandika kukakkalabya mirimu gyabwe.

 

Kamalabyonna ng’abakuutira yagambye bwati:

 

“Mbasaba okweyisa obulungi mu bulamu bwammwe obwa bulijjo, mu nnyambala, mu njogera n’eby’ensimbi, kubanga muli Baami ba Ssabasajja Abebitiibwa. Byetuteesa mu ‘Executive’ bya kyama, era bisaana okukuumibwa nga bya kyaama. Nga bwe tulabye waggulu, Katikkiro oba Minista w’Ebyamawulire y’alina obuvunaanyizibwa okufulumya ebyo ebiba biteeseddwako, bwebiba nga bya kufuluma.

 

Mbasaba okukuumanga ebiseera mu Nkiiko ne ku mikolo, okukubiriza Obuganda okuwagira okugula Certificates, Ensawo y’Eby’Enjigiriza ne Bulungi Bwansi.

 

Oluggi lwa Katikkiro luggule. Mukole entegeka n’Omuwandiisi wange (Personal Secretary) oba Private Secretary. Nziramu okubayozaayoza okulondebwa okuwereza Ssabasajja.

 

Mbaagaliza okuteesa okulungi leero ne bulijjo.”

 

Omubaka Wa Ssabasajja Mu Kenya Prof. Godfrey Nsereko Lule Agenyiwalako Ewa Kamalabyonna:

 

Ennaku z’omwezi nga 21 March 2002, Omubaka wa Ssabasajja mu Kenya, Prof. Godfrey Lule yagenyiwalako mu ofiisi ya Katikkiro wa Buganda. Yawerekerwako Omumyuka we, Omuk. Mbowa Daudi, Omw. Kiyenje Edward ne Dr. Mayangi George naye nga yabeeranga Kenya, kyokka nga kati abeera kuno.

 

Prof. Lule mu alipoota ye, yategeeza nti Abaganda abali e Nairobi kati baakendeera, abasinga baakomawo ku butaka. Naye abo abatono abakyaliyo, baagala nnyo Obuganda n’Obwakabaka, era babuwagira. Okukakasa kye yali yaakoogera, yakwasa Katikkiro cheque ya Siringi Obukadde Busatu mw’emitwalo abiri (Shs.3,200,000/=) nga gwe mugatte ogwava mu satifiketi ezaatundibwa mu mwaka ogwa 2001. Prof. Nsereko Lule yagambye nti ssente ezo zaaweebwayo n’abamu ku Bannayuganda abalala abatali Baganda, abali e Kenya.

 

Prof. Lule yeebaza nnyo Katikkiro okukulembera obulungi Obuganda, okubugatta, awamu n’okubutemera empenda ez’okubukulaakulanya nga tuyita mu BKDS. Ku lwa banne, yeyamye okubeera nga omuwulize eri Obuganda ne Namulondo.

 

Katikkiro nga yeebaza ettu lino, yamutegeezezza nga bw’alina obwesige mu Bantu ba Ssabasajja abali kuno n’ebweru ku ky’okulumirwa Obuganda. Yannyonyodde nti enteeseganya zigenda mu maaso ne President Museveni okutuddiza ebintu byaffe n’okusasula Siringi obukadde lwenda (Shs.900,000,000/=) ezaasigala ku kawuumbi keyatusuubiza okumaliriza Olubiri lw’e Mengo. Katikkiro yakubiriza Abaganda n’abantu abalala abali mu Buganda n’ebweru okwongera obuwagizi bwabwe.

 

Yasaba Prof. Lule atuuse okusiima kwe, ku lw’Akakiiko Akafuzi n’Obwakabaka bwa Buganda okutwalira awamu, olw’okwerekereza ne badduukirira bwe batyo. Yamusuubiza nti ne Ssabasajja ajja kumanyisibwa ku kutona kuno.

 

Information Technology Credit Scheme For Buganda Schools And Educational Institutions By Dehezi International Ltd.

 

Ekitongole kya Ssaasajja eky’eby’enjigiriza ne Radio CBS byatuuka ku ntegeeragana ne Dehezi International Ltd. ekikulemberwa Dr. Kiyingi abeera mu Australia, okuteekawo enteekateeka ey’okukulaakulanya eby’empuliziganya (Information Technology – IT) n’Eby’enjigiriza mu Bwakabaka bwa Buganda.

 

Ku lwa Ssabasajja Nabagereka yatongozezza Enteekateeka eno . Omukolo gwabadde mu Hotel Africana.

 

Okuyozaayoza Amasomero Agaakola Obulungi Ebigezo Bya 2001:

 

Ng’ennaku z’omwezi 22/04/2002, Katikkiro Mulwanyammuli Ssemwogerere, yaweereza obubaka obuyozaayoza Abakulu b’Amasomero g’omu Buganda agaakola obulungi ennyo, naddala erya Minisita wa Ssabasajja, Ow’Ebyenjirigiriza Owek. J.C. Muyingo, liyitibwa Uganda Martyrs S.S.S Namugongo, eryavaamu omuyizi eyasinga mu Uganda.

 

Amalala geyakulisa, mwe muli: Kings College Budo, Kibuli S.S.S. Mt. St. Mary ’s Namagunga, , Kawempe Muslimu n’amalala.

 

Mu ngeri yeemu, nga 18/04/2002, Katikkiro yakyaza Omuyizi Nakayiza eyakulembera bayizi banne, mu bigezo ebisembayo mu Makerere University. Yayanjulibwa Minisita w’Eby’Enjigiriza n’Emizannyo, Owek. J.C. Muyingo. Nakayiza yakuguka mu nnimi, naddala Oluganda.

 

Katikkiro yasiimye nnyo Nakayiza era namwagaliza emikisa mu biseera bye eby’ omu maaso.

 

Okuggulawo Olukiiko lwa Districts z’omu Buganda n’Amagombolola

 

Ku Lwokutaano nga May 24, 2002, Katikkiro yagguddewo Olukiiko lwa ba Ssentebe ba zi Districts n’amagombolola g’omu Buganda olwabadde mu Mpigi District Council Chambers.

 

Bassentebe ba zi Districts n’amagombolola, baalaze obuwagizi eri Obwakabaka era baagambye nti bbo tebalaba lwaki tebatwalibwa nga Baami ba Kabaka. Baayogedde ne ku ky’okuteekawo ensawo y’okuyambanga Obwakabaka.

 

Mu kwogera kwa Katikkiro, yabeebazizza nnyo okumuyita okuggulawo olukiiko luno, era n’okuteekawo ensawo ey’okuyambanga Kabaka era n’obuyambi bwonna bwe babadde batuwa.

 

Katikkiro yabategeezezza ku Matikkira ga Ssabasajja ag’omwaka guno era ne ku Nteekateeka y’Obwakabaka Ey’emyaka 10 egijja (BKDS); era n’abasaba okubyetabamu n’okubiwagira mu bujjuvu. Katikkiro yabategeezezza nti oluggi lwe luggule, era nti ne Ssabasajja ateekateeka okubasisinkana gye bujja.

 

Minisita J.C. Muyingo Akyaddeko Mu Sweden

 

Minisita wa Ssabasajja ow’Eby’enjigiriza, Owek. J.C. Muyingo, olunaku lwa 28 May 2002, yakyaddeko mu Sweden, gye yayitibwa okukyalira essomero eryabbulwamu Kabaka Mutebi, era n’amasomero amalala, okukola ku ntegeka y’okukolagana (Twinning) n’amasomero ga Buganda.

 

Abaganda Abali Mu America Baatonye Ekyuuma Ki Kalimagezi

 

Abaganda abatuula mu Kibuga Dallas, Texas eky’omu America, nga 29 May, 2002, baatonedde Obwakabaka bwa Buganda ekyuma kikalimagezi nga kikola emirimu mingi; ng’okufuna kopi z’ebiwandiiko, fax, okukuba enyukuta (printing) ne scanning.

 

Kinajjukirwa nti Ssabasajja Kabaka ng’awerekerwako Katikkiro, yakyalako mu kibuga kino era ne yeetaba mu Lukung’ana Ttabamiruka olwategekebwa Abaganda abali mu America era enteekateeka zino nga zaakulemberwa Dr. Paschal Kibuule. Baasisinkana Abanganda bangi abaalaga obujjumbize mu kudduukirira Obwakabaka, era ekyuma kino, kye baatonedde ofiisi ya Katikkiro, ky’ekimu ku bibala by’okukyala okwo.

 

Ekyuma kino ekyakwasibwa Owek. Mulwanyammuli Ssemwogerere, mu ofiisi ye mu Bulange, kyaleetebbwa Owek. Apollo Makubuya eyawerekeddwako Omw. Ssebunnya Moses owa Uganda Investment Authority.

 

Kamalabyonna yasabye Owek. Apollo Makubuya atuuse okusiima kwe eri Abaganda abali mu America, naddala Dr. Kibuule ne Dr. Ssenkaayi abaakulembera enteekateeka z’olukung’ana, olw’ekirabo kino n’olw’okutegeka obulungi olugendo lwa Ssabasajja e Dallas, olwali olw’omugaso.

 

Return to: | Top of this page | Main News Page | Buganda Home Page |